2013
Trgovina ljudima predstavlja "industriju" tešku više milijardi dolara u kojoj su milioni ljudi zarobljeni i eksploatisani, između ostalog, u svrhu prisilnog rada, služenja u domaćinstvu, seksualnog rada i korišćenja dece u oružanim sukobima.
UN su usvojile Globalni plan akcije za borbu protiv trgovine ljudima. Usvojen 2010. godine, Plan poziva na integraciju borbe protiv trgovine ljudima u šire programe UN kojima se omogućava razvoj i ojačava bezbednost širom sveta. Fokus plana je na četiri oslonca - sprečavanju trgovine ljudima, krivičnom gonjenju počinilaca, zaštiti žrtava i uspostavljanju partnerstava za borbu protiv trgovine ljudima.
U svom Izveštaju, gospođa Ngozi Ezeilo poziva vlade širom sveta da prošire percepciju problema, naglasivši da se termin potražnja u kontekstu trgovine ljudima odnosi na prirodu i obim eksploatacije žrtava trgovine ljudima po dolasku u mesto odredišta, kao i na socijalne, kulturne, političke, ekonomske, pravne i razvojne faktore koji oblikuju tražnju i facilitiraju proces trgovine ljudima.
"Države imaju odgovornost da štite od kršenja ljudskih prava, uključujući tu i trgovinu ljudima i eksploataciju lica od strane trećih lica, uključujući tu i biznis, ali i kriminalna udruženja, i to putem odgovarajućih politika, pravila i sudskih procesa", rekla je.
"Biznis se mora posmatrati kao važan partner u borbi protiv trgovine ljudima", podvukla je, dodavši da je u većem broju slučajeva trgovine ljudima na koje joj je bila skrenuta pažnja postojala umešanost privatnog biznisa - posebno u kontekstu radne eksploatacije .
Gospođa Ngozi Ezeilo je primetila da je trgovina ljudima rizik u širokom spektru industrija i sektora uključenih u globalna tržišta, uključujući tu i poljoprivredu i hortikulturu, građevinarstvo, industriju tekstila i odeće, ugostiteljstvo, rudarstvo, preradu hrane i pakovanje.
Ona je takođe naglasila da je važno obezbediti da mere protiv trgovine ljudima ne ugrožavaju ljudska prava i dostojanstvo ljudi, posebno onih koji su bili žrtve trgovine ljudima.
Nezavisne eksperte ili specijalne izvestioce imenuje Savet sa sedištem u Ženevi, sa zadatkom da ispitaju i izveste o situaciji u zemlji ili na određenu temu vezanu za ljudska prava. Ove pozicije su počasne i stručnjaci nisu u radnom odnosu u UN, niti su plaćeni za svoj rad.
(Tekst preuzet sa UN News Centre, prevod: Anđelka Marković)
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------